KOLIKO DUG ŽIVOT LJUDI MOGU OČEKIVATI?

U doba stare Grčke, kad je smrtnost dojenčadi bila velika očekivano trajanje života iznosilo je oko 17, a u drevnom Rimu oko 22 godine. Godine 1776. iznosilo je manje od 40, a 1900. oko 47 godina. Danas iznosi oko 76 godina. Koliko će iznositi sutra??? Neka sveučilišta predviđaju polako povećanje trajanja života, tj. postojano dostižući dob od 80 godina do 2050. godine. Nakon 2050. godine očekivano trajanje života trebalo bi biti negdje između 85 i 100 godina...


ŠTO ĆE VAS UBITI?

Za američku novorođenčad rođenu 1922. godine očekivano trajanje života iznosilo je manje od 65 godina, odnosno smrt do 1987. godine. Oni koji su pobijedili statističke prognoze, imali su prosječno trajanje života od gotovo 82 godine. Kako su to uspjeli? Izbjegli su najčešće vrste smrti. Poznato je da su srčane bolesti vodeći uzrok smrti među ljudima starim 65 i više godina. Slijedeći uzrok smrti je rak, zatim slijede moždani udar, kronična opstruktivna bolest pluća, upala pluća i gripa, šećerna bolest, nesreće, ateroskleroza, bubrežne bolesti i infekcije krvi.

Većina stručnjaka vjeruje da trenutno nije moguće živjeti tisućljećima. No, moguće je doseći 100 godina života. Štoviše, ljudi to mogu postići čak i ako njihovi geni ukazuju ukazuju na suprotno. Naime, 70% bolesti i smrti može se pripisati ponašanju kojim osoba može upravljati.

TREBA IZGRADITI TIJELO!

Svi smo vidjeli ljude koji previše jedu, piju i puše. Nikad ne vježbaju i žive stresnim i depresivnim životom u zagađenu, nezdravu okruženju, u dobi od 40 godina izgledaju kao da im je 60. Takve stvari ukazuju na to koliko dugo ćete vjerojatno živjeti i te stvari možete mijenjati. Razlika između vaše vitalne i stvarne dobi može iznositi čak 30 godina. Mršavi ljudi obično žive duže od krupnijih ljudi. Muškarac ili žena koji su se udebljali 5 do 7 kilograma od 21. godine ili čiji se struk proširio za više od 5 d0 7 cm, izloženi su znatno većoj opasnosti od srčane bolesti, moždanog udara, hipertenzije, šećerne bolesti, raka, osteoartritisa, žučnih kamenaca, apneje u snu, plućne bolesti, hormonskog poremećaja, slabljenja imunološkog sustava ili abnormalne masnoće u krvi nego što je slučaj u osobe normalne težine.

RASPONI IDEALNE TEŽINE

TEŽINA, STRES I UM!

Prije nego se odlučite na dijetu ili program povećanja mišića posavjetujte se sa svojim liječnikom. Brzo, radikalno dobivanje ili gubljenje težine može vam skratiti život. Što se tiće stresa, jedno istraživanje je pokazao da su bolesti povezane sa stresom razlog za 85% odlaksa liječniku opće prakse. No, nije svaki stres ubojica. Bez određene količine stresa kao poticaja, život bi bio prilično dosadan. Rokovi na poslu mogu biti upravo ono što vam odgovara, oni vam povećavaju adrenalin i potiču vas da radite bolje nego ikad. Stres može povećati vašu energiju, osobito ako vaš zadatak smatrate izazovom i prilikom za nešto bolje. Dobar stres može čak produžiti život. Dakle, onaj stres u kojem se može uživati, može biti zdrav, na primjer u spolnom uzbuđenju, društvenom uzbuđenju ili tjelesnom izazovu. Nije važno doživljavate li stres ili ne, VAŽAN JE STAV prema njemu. Centar za gerontološka istraživanja i istraživanja o zdrastvenoj skrbi na sveučilištu Brown ispitao je više od 1000 starijih muškaraca i žena o starenju i njihovu svakodnevnom životu. Neki su vjerovali da su problemi koje imaju u životu poswljedica uvjeta koje se može odrediti i promijeniti, dok su drugi za svoje probleme krivili samo starenje pa su stoga smatrali da se njihove probleme ne može umanjiti. Tijekom slijedeće 4 godine stopa smrtnosti optimista bila je 16% niža od one koju su imali pesimisti.

HRANA

Nijedna teorija o dugom životu nije raširenija od one o čarobnoj hrani, bilo da se radi o drvu života ili nečem drugom. Prema hinduističkoj legendi sjeverno indijska rasa po imenu Utturakuru jela je voće s čarobnog drveta i živjela stoljećima. U srednjem vijeku neki kineski mudraci vjerovali su da breskve mogu produžiti život. I tako kroz povijest i dan danas stručnjaci za dugovječnost navode hranu češće od bilo kojeg drugog čimbenika za produživanje života. Hrana može povećati iliti smanjiti vjerojatnost izlaganja ubojicama u obliku ateroskleroze, raka, šećerne bolesti i tako dalje. Količina hrane koju konzumirate, vrsta hrane, načini na koju ju pripravljate, pa čak i broj dnevnih obroka utječu na dugovječnost. Stručnjaci preporučaju da se jede po redovitom rasporedu te da obroci budu ravnomjerno raspoređeni tijekom dana. Redoviti obroci omogućuju najučinkovitiji rad probavnog i metaboličkog sustava. Ako se prejedate tijekom jednog obroka, a gotovo to svi čine s vremena na vrijeme, nemojte namjerno preskočiti slijedeći obrok. Isto tako nemojte namjerno ispustiti jedan obrok kako biste se kasnije mogli prejesti, prejedanje preopterećuje organizam. Za napomenuti je kako je doručak stvarno najvažniji obrok. Iako ni jedan obrok ne bi smio biti golem, doručak bi trebao biti najveći obrok u danu. Naime, poznato je da hrana tijekom doručka budi tijelo i jača metabolizam. pojačani metabolizam pak brzo sagorijeva kalorije te se tako smanjuje vjerojatnost da će hrana završiti u obliku masti. Doručak jedite kao lav, ručak kao vjeverica, a večeru kao ptičica.

VEGETARIJANSTVO

Vegetarijanci žive 5 do 10 godina duže od nevegetarijanaca. Vegetarijanska prehrana može spriječiti srčane bolesti, visoki krvni tlak, visoki kolesterol, slab imunitet, arteriosklerozu, šećernu bolest, a možda čak i loša raspoloženja. Na primjer, u istraživanju o vegetarijancima i osobama koje to nisu u Njemačkom istraživačkom centru za rak, imunološki sustav vegetarijanaca imao je više nego dvostruko veću sposobnost ubijanja stanica raka od onoga u nevegetarijanaca. Sve u svemu, vegetarijanci žive zdravije od onih koji jedu meso, a zdraviji život često je i duži.

Teme u izradi:

TJELESNA AKTIVNOST!

RASPORED VJEŽBANJA!

SPAVANJE!

MITOVI O SEKSU!

KAKO BRAK PRODUŽUJE ŽIVOT!

KUĆNI LJUBIMCI!

GDJE ŽIVJETI!

PREHRANA PROTIV KULTURE!

PUŠENJE!

DODACI HRANI I LIJEKOVI!